ŠTO NAM CRTEŽ ČOVJEKA GOVORI O RAZVOJU DJETETA?

Dobro nam je poznato kako su pastele, flomasteri i bojice sastavni dio svakog kućanstva s djecom. I dok većina djece uživa u crtanju, za dio djece aktivnosti olovkom predstavljaju noćnu moru. Nerijetko, činjenica da dijete ne crta kao većina vršnjaka, postaje roditeljska briga. Ponekad, odbijanje olovke i nezreli crteži mogu upućivati na teškoće s grafomotorikom, ali samo na temelju njih ne bi smjeli o tome zaključivati. Kod neke djece interes za ove aktivnosti jednostavno dolazi kasnije, usmjerenija su i talentiranija za nešto drugo i to kao stručnjaci i roditelji moramo poštivati. Ipak, u kontekstu cjelokupnog razvoja vještinu šaranja i crtanja svakako je vrijedno pratiti, posebice kada se radi o crtežu čovjeka o kojem danas više govorimo.

Iako izvedbu crteža čovjeka najčešće promatramo kao „lijepo“ ili „manje lijepo“ on može biti korišten kao jednostavan alat za mjerenje mentalnog razvoja. Kao takav se najčešće koristi Goodenough test crteža čovjeka, koji daje informacije o općoj razini razvoja sposobnosti mlađe djece. Na crtežima male djece postoji bliski odnos između samog razvoja koncepta i opće inteligencije. Crtanje je oblik izražavanja, kojim dijete prikazuje ono što zna i osjeća i na taj način omogućuje ispitivaču donošenje zaključka o razvoju djeteta. Test polazi od postavke da se dječji crtež sastoji od dva dijela. Dok se prvi sastoji od karakteristika koje su dio pojma onoga što dijete crta, drugi sadrži dijelove koji će biti integrirani i pojavljuju se s većom ili manjom pravilnošću. Dijete uglavnom crta ono što je za njega važno u spoznajnoj sferi. Figure čovjeka usavršit će se porastom dobi, odnosno, starije dijete crtat će više dijelova ljudskog tijela i s većom pravilnošću.


Ovaj test sadrži 23 kriterija za bodovanje uključujući glavu, kosu, oči, trepavice, obrve, nos, usta, bradu, uši, vrat, ramena, ruke, laktove, ruke, torzo, struk, bokove, noge, koljena, gležnjeve, stopala, odjeću i dodaci. Svaka od ovih značajki se zasebno boduje, a potom crtež djeteta uspoređujemo s općim rezultatima na temelju kojih zaključujemo o tome je li crtež u skladu s kronološkom dobi djeteta ili od nje odstupa. Osim što u trenu razvojne procjene možemo na temelju njega, uz dodatne mjerne instrumente, zaključivati o razvoju djeteta, on nam najviše može reći u fazi evaluacije napretka. Iako u edukacijsko-rehabilitacijskom programu nećemo biti usmjereni na vježbanje crteža čovjeka, on će nam kroz nekoliko mjeseci puno reći o o cjelokupnom razvojnom napretku koje je dijete postiglo, a što možemo vidjeti i na fotografiji ispod, gdje je vremenska razlika između prvog i drugog crteža 7 mjeseci.


Kako god bilo, dijete je važno pohvaljivati u njegovoj izvedbi svih crteža, bilo da je na njemu jasna projekcija onoga što dijete kaže da je nacrtalo ili je to crtež na razini šaranja. 

Procjena crteža čovjeka ne može biti jedini kriterij za postavljanje sumnje na razvojno odstupanje. Ukoliko imate bilo kakve dvojbe javite se edukacijskom rehabilitatoru ili nekom drugom stručnjaku u području dječjeg razvoja.
 
Literatura:
  1. Imuta K., Scarf D., Pharo H., Hayne H. (2013). Drawing a Close to the Use of Human Figure Drawings as a Projective Measure of Intelligence. PLoS One. 2013;8(3):e58991.
  2. Nazor, M. (1998). Dječji crtež kao pokazatelj intelektualnog razvoja i kao projektivno sredstvo. Crtež u znanosti – zbornik radova.
  3. Raja, S., & John, B. (2014). An Assessment of Drawing Age in Pre-School Children Using ’Draw-A-Man’ Test. Journal of Nepal Paediatric Society, 34(1), 14-17.

Trebate savjet ili terapiju? Naš tim vas čeka s osmijehom!