ZAŠTO JE VAŽNO PROMICATI RAZVOJ PRAVILNIH OBRAZACA SPAVANJA U RANOJ DOBI?

Svi već jako dobro znamo kako je spavanje jedna od osnovnih fiziološki potreba svih ljudi. Spavanje ima značajnu ulogu u sazrijevanju središnjeg živčanog sustava, učvršćivanju pamćenja, izlučivanju hormona rasta, pohrani energije i oporavku od bolesti. Možemo reći da dovoljna količina kvalitetnog sna  pozitivno utječe na sva aspekte razvoja. Suprotno tome, nedostatak sna može nepovoljno utjecati na razvoj, te uzrokovati promjene u razvojnim područjima. Zato ćemo danas pričati o važnosti razvoja pravilnih obrazaca spavanja.

U dojenačkoj dobi, a i kasnije u djetinjstvu manjak sna može povećati rizik od nastanka promjene u emocionalnoj regulaciji, raspoloženju i ponašanju, a isto tako postoje i poveznice s povećanim rizikom od pojave pretilosti u kasnijoj dobi. Osim što su osobine djeteta i djetetov psihomotorni razvoj važni za razvoj pravilnih obrazaca spavanja, razvoju mogu doprinijeti i drugi čimbenici, poput osjetljivosti majke, kvalitete razvijenih odnosa djeteta i roditelja, emocionalnog zdravlja roditelja i roditeljskih postupaka u odgoju djece.
Kod dojenčadi razlikuju se šest stanja budnosti: mirno ili duboko spavanje, aktivno ili lagano spavanje, drijemanje, neaktivna budnost, aktivna budnost i na kraju plakanje. Stanja budnosti, koja se izrazito mijenjaju, slična su kod sve djece. Razumijevanje na koji se način stanja budnosti mijenjaju, opsega vremena provedenog u određenom stanju i lakoće prelaženja iz jednog stanja u drugi s dobi,  može biti vrlo korisno u razumijevanju sazrijevanja mozga i ranog razvoja.  Osim što stanja budnosti s vremenom postaju sve više međusobno različita, snimke moždanih valova pokazuju i postojanje razlika između mirnog (pravilno disanje, zatvorene oči, nema pokreta očiju i aktivnosti, prisutni povremeni trzaji) i aktivnog spavanja (oči zatvorene, brzi pokreti očiju, niska razina aktivnosti, pokreti mekši, disanje može biti nepravilno).


Tijekom ranih faza razvoja mozga, aktivno spavanje podrazumijeva većinsko razdoblje tijekom spavanja i glavno je stanje spavanja do 40 tjedna gestacijske dobi. U razdoblju nakon rođenja  beba ponajprije ulazi u stanje aktivnog spavanja, zatim slijedi prijelazna faza između aktivnog i mirnog spavanja, a potom slijedi mirno spavanje. Aktivno spavanje potiče unutarnju stimulaciju u područjima senzorne (osjetne) obrade, što povoljno utječe na rani neuralni razvoj. Koliko je važna uloga aktivnog spavanja u razvoju mozga, upućuje činjenica da njegov nedostatak u ranoj dobi, može prouzrokovati dugotrajne nepovoljne promjene u razvoju djeteta, poput mogućnosti nastanka teškoća u usmjeravanju pažnje, hiperaktivnosti, teškoća u učenju, anksioznosti i sl. S vremenom, kako djeca imaju sve dulja razdoblja budnosti u kojima osiguravaju dovoljnu količinu vanjskog podražaja, tijekom spavanja imaju kraća razdoblja aktivnog spavanja, radi osigurane dovoljne količine podražaja tijekom razdoblja budnosti. Duboko (mirno) spavanje produljuje se s dobi i doseže dvostruko veći opseg vremena u odnosu na vrijeme provedeno u aktivnom spavanju. Mirno (duboko) spavanje potiče pojačano izlučivanje važnih hormona i proteina, a isto tako se informacije, koje su dobivene tijekom budnog stanja, dodatno se obrađuju što predstavlja važnu ulogu u procesu učenja i pamćenja. Činjenica da novorođenče, koje iz stanja budnosti redovito ulazi u fazu aktivnog spavanja u odnosu na odraslu osobu, koja iz stanja budnosti prelazi odmah u stanje mirnog spavanja, upućuje nas na to da kako mozak s dobi sazrijeva, tako se događaju promjene u ciklusu budnosti i spavanja.


Dakle ako su prisutne stalne teškoće u održavanju ovog ponavljajućeg ciklusa, ponekad je teško postići fazu mirnog spavanja. Vrlo česte izmjene u rasporedu i izmjeni različitih stanja spavanja, povećavaju rizik od nastanka kasnijih zdravstvenih teškoća i problema u ponašanju. Kod prijevremeno rođene djece teškoće u razvoju pravilnih obrazaca spavanja mogu nepovoljno utjecati na rast, razvoj i pozitivne zdravstvene ishode. Faze u razvoju obrazaca spavanja kod palčića slijede slične razvojne faze beba rođenih u terminu. Unatoč sličnosti razvoja obrazaca spavanja kod djece rođene prijevremeno i djece rođene u terminu, razdoblja spavanja kod prijevremeno rođene djece ipak karakteriziraju nedostatak cikličkih izmjena i kraća razdoblja određenih stanja spavanja. Djeca rođena prijevremeno i kod koji su prisutne određene medicinske teškoće pokazuju znatno više prisutnog aktivnog sna, manju učestalost pojave razdoblja budnosti i uži raspon stanja budnosti- spavanja u odnosu na dojenčad rođena u terminu i bez prisutnih medicinskih teškoća.
Imajući na umu, koliko su važni pravilan razvoj obrazaca spavanja i pravilna izmjena ciklusa stanja budnosti i spavanja važni za rast i razvoj djeteta od najranije dobi, potrebno je provoditi individualizirane postupke prema snagama i potrebama svakog palčića, kojima će se poticati razvoj pravilnih obrazaca spavanja u ranoj dobi.
 

Istraživanja su navela određene primjere intervencijskih postupaka koji značajno doprinose organizaciji stanja budnosti i spavanja:
  • Dodir koža na kožu doprinosi poboljšanju organizacije stanja spavanja i budnosti, manje vremena provedenog u aktivnom stanju spavanja i prijelaznom stanju između aktivnog i mirnog stanja spavanja,  s povećanjem postotka mirnog stanja spavanja, povećane budnosti, smanjenog plača i uravnoteženju ciklusa spavanja -budnosti
  • Smanjivanje ometajućih okolišnih stimulacija poput svjetla ili buke, primjena ciklusa izmjene razdoblja sa svjetlom od 12h i razdoblja bez svjetla od 12h
  • Pružanje potpore u pozicioniranju djeteta kako bi se omogućila uravnoteženosti između fleksijskih i ekstenzijskih pokreta
  • Pružanje taktilne i proprioceptivne stimulacije (masaža), promicanje samoregulacijskih obrazaca ponašanja poput sisanja ili hvatanja
  • Prema uputama, uzimajući u obzir djetetove snage i potrebe, promicati oralni način hranjenja
  • Pružanje auditivne stimulacije – uspavanke, snimanje zvukova iz oceana ili korištenje drvenog bubnja koji prilikom udaranja daje tople, umirujuće zvukove
  • Poticati suradnju s roditeljima i njihovo uključivanje u promicanje razvoja pravilnih obrazaca spavanja
Literatura:
Park, J. (2020). Sleep Promotion for Preterm Infants in the NICU. Nursing for Women's Health24(1), 24-35. 
Paul, I. M., Savage, J. S., Anzman-Frasca, S., Marini, M. E., Mindell, J. A., & Birch, L. L. (2016). INSIGHT responsive parenting intervention and infant sleep. Pediatrics138(1), e20160762.
Vasta, R., & Haith, M. M. i Miller, SA (2005.) Dječja psihologija.
 

Trebate savjet ili terapiju? Naš tim vas čeka s osmijehom!