Strukturni i funkcionalni razvoj središnjeg živčanog sustava tijekom razdoblja trudnoće složen je proces. Usporedno s razvojem središnjeg živčanog sustava dolazi do povećanja raznolikosti fetalnih pokreta, odnosno možemo reći da fetalna aktivnost reflektira zrelost živčanog sustava. Zašto nam je ta informacija važna?
Odstupanja od normalnog fetalnog ponašanja u pojedinom periodu gestacije mogu upućivati na prisutnost različitih neuroloških poremećaja, kao i poremećaja drugih organskih sustava. Doslovno, poznavanje i praćenje razvoja fetalnog mozga omogućava nam najraniju moguću detekciju, praćenje i intervencije.
Najraniji spontani pokreti koji reflektiraju razvoj SŽS-a fetusa javljaju se tijekom prvog tromjesečja trudnoće, a s vremenom kako sazrijevaju više živčane strukture i kako se uspostavlja sve veći broj neuralnih veza, oni postaju sve složeniji. Dakle, kvalitetna i broj pokreta koje fetus manifestira vezani su uz sazrijevanje živčanih struktura, a promjene se događaju u različitim razdobljima gestacije.
Istraživanja koja se provode u svijetu, ali i u manjem broju u Hrvatskoj, pokazuju nam kako samo fetalno ponašanje, koje reflektira funkcioniranje središnjeg živčanog sustava fetusa, daje predikcije o budućem rastu i razvoju. Kako bi ove informacije imale klinički značaj, osim kontinuiranog provođenja novih istraživanja, izuzetno je važno stručnjake iz područja najranijeg razvoja educirati o spoznajama o fetalnom ponašanju i fetalnom središnjem živčanom sustavu. Važno je naučiti, ali onda i povezivati informacije i znanja s budućim razvojem.
No znači li to da će fetus koji ima abnormalne pokrete zasigurno biti neurorizično novorođenče? Ne nužno, ali ono što možemo dobiti praćenjem funkcioniranja fetalnog središnjeg živčanog sustava je najraniji mogući start podrške razvoju, koji započinje praćenjem fetalnih pokreta, zatim spontanih pokreta, a onda i motoričkog profila dojenčeta sve do otprilike 18.mjeseca života. Pod utjecajem neuroplastičnosti, ali i naše podrške i poticanja tako može doći do pozitivnih promjena i maksimalnog iskorištavanja potencijala i najranijeg vremena reakcije.
Kako bi sve ovo u bliskoj budućnosti imalo smisla, ključan je interes stručnjaka u području ranog razvoja, kao i podrška znanstvenicima i istraživačima u ovom području. Malenim koracima, doista nešto novo i manje istraženo možemo dovesti u službu prakse.
Izvori:
- Torabi, F., Akbari, S. A., Amiri, S., Soleimani, F., i Majd, H. A. (2012). Correlation between high-risk pregnancy and developmental delay in children aged 4-60 months. The Libyan journal of medicine.
- Vasilj O. (2014) Prosudba ponašanja fetusa četverodimenzijskim ultrazvučnim pregledom u trudnica s gestacijskim dijabetesom. Doktorski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet.